Ekologija
Photo by Deymos, CC licence
Uvod
Ekologija  je jedno od najvažnijih težišta djelovanja HBS-a u Hrvatskoj.  U našem radu to podrazumijeva intenzivan rad na zaštiti okoliša, usklađivanju (i primjeni!) zakonodavstva sa EU legislativom u tom području te jačanje pravnih mehanizama u borbi za očuvanje okoliša. Pitanje zaštite okoliša za nas je usko i neizostavno povezano sa zaštitom ljudskih prava te takav integralni pristup uvijek nastojimo politički artikulirati kroz vlastite aktivnosti i aktivnosti naših partnera.  U tom smislu, naše se djelovanje događa u rasponu od promatranja i analize procesa u području zaštite okoliša, energetske i klimatske politike sve do aktivnog učešća i programskog koncipiranja aktivnosti u suradnji sa našim partnerima. više
Vijest
Okrugli stol "Kakve veze klima ima s tim"
April 27, 2010 - U organizaciji Heinrich Böll Stiftunga, a u suradnji sa Goethe Institutom u petak, 23. travnja
održan je stručni okrugli stol ''KAKVE VEZE KLIMA IMA S TIM? Promjene klime i novi migracijski
tokovi: utjecaj klimatskih migracija na migracijsku i azilnu politiku Europske unije''. Više»
Sigurnost proizvodnje i opskrbe hranom u post-Kyoto periodu- Prilozi sa rasprave – February 17, 2010 - Heinrich Böll Stiftung krajem prosinca 2009. godine organizirao je lunch-diskusiju na temu ''Sigurnost proizvodnje i opskrbe hranom u post-Kyoto periodu'' na kojoj je okupio uži krug od dvadesetak stručnjaka, aktivista i znanstvenika na temu mogućeg utjecaja klimatskih promjena, kao i njihove buduće regulacije na globalnom planu, na pitanje sigurnosti proizvodnje i opskrbe hranom.

Ovdje su dostupna tri najvažnija autorska doprinosa diskusiji koja je nastojala ucrtati smjer moguće reforme poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj. HBS će i tokom 2010 godine nastaviti raditi na oblikovanju prijedloga za adaptaciju poljoprivredne politike na klimatske promjene.

Preuzmite tekstove u pdf-u»
Smije li Kopenhagen ubiti Kyoto? – December 15, 2009 - Preusmjerenje financijskih tokova u čišće i zelene tehnologije tako se, zaista, može dogoditi nakon Kopenhagena, no hoće li tim procesom upravljati oni koji su ga dosad gradili? Hoće li u taj proces biti ugrađeni principi pravednosti, solidarnosti i transparentnosti ?  Delegatima tridesetak najrazvijenih zemalja koji u Bella centru ovih dana skiciraju nove dogovore takav koncept vjerojatno nije zanimljiv.  Čini se da je ipak big business vrlo umješno kidnapirao diskurs klimatskih promjena i sada putem njega preusmjerava sva raspoloživa razvojna i humanitarna sredstva ne bi li to reduktivno nazvao solidarnom borbom protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju. Vedran Horvat Više»
Energija
PUBLIKACIJA
November 16, 2009 - Državni intervencionizam u doba krize: kako do održive ravnoteže ekonomskih i ekoloških zahtjeva?
Igor Matutinović

Postoji li povezanost?
Iako su poslovni ciklusi - uzleti i recesije - sastavni i nezbježni dio kapitalističke ekonomije, posljednja globalna recesija koja je započela 2008 u SAD-u i zatim se proširila svijetom otvorila je nova pitanja i dileme, primjerice: da li postoji neka povezanost između financijske krize koja je neposredno prethodila recesiji te klimatskih promjena i energetske krize? Također, nisu li upravo uvjeti ekonomske krize povoljna prilika za nastanak sinergija između naoko suprotstavljenih ekoloških zahtjeva i ekonomskih interesa?

PDF, (169 KB, 8 str.)

ZELENI NEW DEAL – November 16, 2009 - Kratki pregled temeljnih uzroka sadašnje krize

Tijekom svoje relativno kratke povijesti, čovjek je ubrzano mijenjao odnos prema prirodi i okolišu. U početku, zbog slabog poznavanja uzroka i posljedica procesa u okolišu koji ga je okruživao, taj odnos je bio pun strahopoštovanja prema prirodi, drugim vrstama i procesima u prirodi koji su utjecali na svakodnevni život ljudi.

S vremenom se takav odnos čovjeka prema prirodi i okolišu počeo mijenjati pod utjecajem napretka znanosti i tehnoloških inovacija te društvenih i religijskih promjena koje su uslijedile. Čovjek je prirodu i okoliš sve više počeo shvaćati samo kao neiscrpan izvor resursa za zadovoljavanje svojih stvarnih i sve češće umjetno stvorenih potreba te je počeo sve ubrzanije širiti štetne utjecaje na okoliš i remetiti procese u prirodi koji održavaju uvjete za naš opstanak.

Preuzmi PDF (137 KB, 12 str)

Robert Faber
Fade In: Klimatske Promjene
  Fade In za  HBS Zagreb